Dražan Gunjača - SILOVANJE RAZUMA

recenzije

home
Biografija
Intervjui
Narudžbenica
Sponzori
Links
guestbook
E-mail

SILOVANJE RAZUMA
- predgovor
- uvod
- recenzije

izdanja:
- Balkanski Rastanci
- Ljubav kao kazna
- Kada me ne bude više
- Balkanski rulet
- Na pola puta do neba
- U sjeni razuma
- Laku noć,prijatelji
- Snovi nemaju cijenu
- Svi su ljudi braca
- Balkanski akvarel
- Silovanje razuma


 

 

Strahimir Primorac

Francesco Mazzetta

 

recenzije:

Strahimir Primorac, Večernji list, 05.02.2005.

Čini se da Dražan Gunjača (r. 1958, Sinj) poznatiji, a osobito nagrađivaniji u bijelom svijetu nego kod kuće (Nitko prorok u svom selu!). Taj bivši oficir Jugoslavenske ratne mornarice, a od početka 90-tih odvjetnik u Puli, autor je više romana i drama, te po jedne zbirke pjesama i priča. Njegove knjige objavljene su u Italiji, Njemačkoj, SAD-u, Australiji, BiH i Srbiji, a dobio je više od dvadeset književnih nagrada, osobito u Italiji. Kratki roman «Silovanje razuma» (izd. Nova knjiga Rast, ur. Ivan Rast) govori o prevrućoj temi PTSP-a, kojom se autor bavio već u «Balkanskim rastancima», središnjem romanu istoimene trilogije. Autor je uvjeren da će roman u nas ponovo proći neopaženo i «tiho nestati sa scene…

Francesco Mazzetta (Italija, 2006)
( http://www.motortravel.info/travelbooks15.php )

Čini se da je Hrvatska posljednjih godina prevazišla traume rata i osigurala si status poželjnog turističkog odredišta, posebno za mnoge talijane. Dražan Gunjača svojim knjigama ostvaruje vrstu protuteže ovom već uvriježenom mišljenju.

U svojoj posljednjoj knjizi objavljenoj u Italiji, Silovanje razuma (Lo stupro della ragione, Prospettiva editrice, 99 str. 10 EUR), Gunjača govori o vojniku Miru koji je iz rata izašao s posttraumatskim sindromom, bolešću koja je posljedica ratnih iskustava i koju su pomno proučili amerikanci na svojim vijetnamskim veteranima. Iako ima sve simptome i prolazi kroz razne psihjatrijske bolnice. Miru ta bolest biva dijagnosticirana tek pet godina kasnije, odnosno prekasno da bi zatražio invalidsku mirovinu u skladu s hrvatskim zakonom.

Gunjača koristi tu epizodu kao vrstu laičke parabole kojom prije svega prikazuje hipokriziju hrvatskog zakona koji čak i onome koji se borio za ostvarenje samostalne države negira egzistenciju i pomoć kako bi se izbjeglo da ratni heroj bude proglašen ludim. Parabola se proširuje na Europsku zajednicu i na čitavu međunarodnu zajednicu koji bešćutno poput tenkova gaze po interesima, osjećajima i samom životu pojedinaca u korist vlastitih politika.

U tom smislu Hrvatska postaje paradigmatsko mjesto u kojem sigurnost u pravo, vjera u razum i osjetljivost prema ljudskom biću opstaju sve dok se ne sukobe s Državom u kojoj se prečesto sve svodi na zakulisne igrice i interese. Mjesto je paradigmatsko ne stoga što je jedino, već stoga što se radi kontradikcija koje prate njegovo stvaranje ova tema još uvijek ne može smjestiti u koš navike i televizijskih naklapanja.

webmaster
www.pakom.hr